Autor: Ivor Kruljac (Srednja.hr)
Adventski prosvjed 14. prosinca 2024. | foto: Martina Gelenčir, srednja.hr)
Tri obrazovna sindikata su najavila štrajk u školama i fakultetima (1), nakon što je prošlog tjedna propao postupak mirenja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM). Dok se datum početka još čeka, Ministar Radovan Fuchs je već zaprijetio (2) da će svaki propušteni sat zbog štrajka morati biti nadoknađen. No, Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat srednjih škola i Nezavisni sindikat znanosti zasad ne odustaju od svoje namjere.
Nastavnici trebaju veća prava, a ne veće plaće: ‘Nerealni i ponekad agresivni roditelji’
U međuvremenu, javnost je oko najavljenog štrajka podijeljenog mišljenja. Od onih koji podržavaju do onih koji ne podržavaju. No, jedan čitatelj portala srednja.hr, iako se ne protivi štrajku u načelu, smatra da su sindikati stavili krivi fokus.
– Mislim da se ne bi trebali boriti za povećanje plaće, već veća prava kako bi se održao red tijekom nastave i kako bi se osigurali od nerealnih i ponekad agresivnih roditelja, stoji u komentaru čitatelja srednja.hr na vijest o najavi štrajka.
Screenshot: Čitatelj, srednja.hr
Nije ovo prvi put da su i sami nastavnici nezadovoljni svojim mogućnostima u održavanju mira u nastavi. Kao što je portal srednja.hr pisao početkom listopada (3) prošle godine, korisnici Facebook grupe, Nastavnička grupa ’45 minuta’ poslala je ministru Fuchsu otvoreno pismo u kojem su se požalili na probleme u sprječavanju vršnjačkog nasilja.
– Mi, nastavnici, svakodnevno se susrećemo s vršnjačkim nasiljem, ali zbog neučinkovitosti pedagoških mjera i nedostatka sluha obrazovnih institucija, postajemo i sami sudionici rastućeg trenda nasilja u školama, samo zato što je svaka naša reakcija onemogućena. Naši se zahtjevi o promjeni Pravilnika o pedagoškim mjerama godina ignoriraju, poručili su tada potpisnici pisma.
Štrajkati se može zbog plaća i socijalnih pitanja: Pritisci roditelja nisu u toj kategoriji
Ipak, mogu li sindikati u obrazovanju štrajkati za tako nešto i što bi točno trebali tražiti da bi se to provelo? Prema Zakonu o radu (4), koji između ostalog definira i pravo štrajka, vrlo je jasno da ne mogu. Naime, članak 205. ovog zakona nam govori da ‘sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dospijeća’. Rješavanje pitanja poput održavanja reda tijekom nastave ili pritiska roditelja spada u domenu sindikata. Međutim, štrajk je zakonski dopušten i opravdan ako propadne postupak mirenja.
Listu miritelja s kojim sindikati moraju pregovarati utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće. Zakon o radu Gospodarsko-socijalno vijeće definira kao ‘trostrana suradnja Vlade Republike Hrvatske, sindikata i udruge poslodavaca, kojima je reprezentativnost utvrđena na nacionalnoj razini’. Bave se rješavanjem gospodarskih i socijalnih pitanja i problema. Gospodarska pitanja su pitanja plaće i koliko one prate situaciju na tržištu poskupljenjem cijena. S druge strane, socijalna politika, tiče se socijalne skrbi. Ona, navodi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, podrazumijeva pomoć ‘socijalno ugroženim osobama, osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima’. Također i osobama kojima je potrebna pomoć kod specifičnih potreba koje su rezultat invalidnosti, bolesti, starosti, ovisnosti, s ciljem da se ugroženim osobama unaprijedi kvaliteta života.
U jeziku sindikata, to bi recimo, značila naknada i pomoć radnicima koji imaju problema sa zdravljem ili invalidnošću. U svakom slučaju, Gospodarsko-socijalno vijeće ne može diskutirati o temama zbog kojih bi čitatelj volio vidjeti štrajk. Fokus mora biti, prema zakonu, na gospodarsko-socijalnom stanju i pitanjima. Tako se u ovom slučaju, sindikati spremaju za štrajk jer im se nisu odobrili rast osnovice za 10 posto u odnosu na 2024., povećanje koeficijenata, a traže i odgodu početka modularne nastave u strukovnim školama, kao i izuzeće ocjenjivanja prosvjetnih djelatnika.
Prosvjedom sindikata do jače zakonske zaštite nastavnika
Kako bi se nastavnike zaštitilo od pritiska roditelja ili im omogućilo veće ovlasti kojima bi mogli održavati red u učionici, alat koji sindikati mogu koristiti, i obično koriste, je prosvjed. Primjerice, 15. prosinca 2018. godine, Sindikat Preporod bio je jedan od organizatora prosvjeda ‘Za sigurnu školu’. Prosvjed je bio potaknut incidentom u kojem se profesor iz jedne škole u Čakovcu fizički obračunao s učenicima koji su ga gađali kredama.
Osim samog prosvjeda, desetak tisuća nastavnika je zatražilo preko službene peticije da se nastavnicima u Kaznenom zakonu da status službene osobe. To se i realiziralo (5), čime se sada prijetnje ili napad na nastavnike puno strože sankcionira nego napad na redovnu osobu, što je bio slučaj prije ove zakonske promjene koju je u listopadu 2019. godine predložilo Ministarstvo pravosuđa.
- Vidi: srednja.hr. Dostupno na https://www.srednja.hr/zbornica/propalo-mirenje-sindikata-i-vlade-skole-i-fakulteti-idu-u-strajk/ (Pristupljeno: 10.03.2025.)
- Vidi: srednja.hr. Dostupno na https://www.srednja.hr/zbornica/strajk-jos-nije-ni-krenuo-ministar-prijeti-nadoknadama-kaze-da-moze-skratiti-ljetne-praznike/ (Pristupljeno: 10.03.2025.)
- Vidi: srednja.hr. Dostupno na https://www.srednja.hr/novosti/nastavnici-podrzali-roditelje-razbjesnile-ih-rijeci-ministra-imaju-pravo-zastititi-dijete/ (Pristupljeno: 10.03.2025.)
- Vidi: Narodne novine. Dostupno na https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_93_1872.html (Pristupljeno: 10.03.2025.)
- Vidi: srednja.hr. Dostupno na https://www.srednja.hr/novosti/nastavnici-dobivaju-status-sluzbene-osobe-napad-njih-stroze-ce-se-kaznjavati/ (Pristupljeno: 10.03.2025.)