Tajne uspješnog razgovora za posao

Mnoge ljude i sama pomisao na potencijalni intervju vjerojatno ispunjava doživljajem nesigurnosti i tjeskobe,  bez obzira na to jesu li se već prijavili na natječaj za neki posao ili to tek planiraju. Razlozi za ovakve osjećaje nalaze se u činjenici da je velikom broju ljudi nepoznato kako dobar nastup na intervjuu treba izgledati. Točnije, potencijalne kandidate za posao muče dvojbe i nedoumice poput toga kako bi trebali odgovarati na pitanja na intervjuu, kako da se predstave na najbolji mogući način, što da odjenu za tu priliku i slično.
Na svu sreću, postoje određena pravila koja, ako ih se pridržavamo, mogu znatno povećati vjerojatnost da ostavimo dobar dojam na razgovoru za posao. Ta pravila odnose se na dvije faze: na pripremu za intervju i na ponašanje na samom intervjuu.
Priprema za intervju
Prije nego što dođemo na razgovor za posao, za njega se trebamo detaljno pripremiti. Kako bismo došli u potpunosti spremni na razgovor, moramo znati najvažnije informacije o organizaciji u kojoj se planiramo zaposliti te poslu za koji se prijavljujemo, imati primjereno napisan životopis i unaprijed smišljene odgovore na pitanja koja bi nam voditelj ili voditelji intervjua mogli postaviti.
Prikupljanje informacija o organizaciji i poslu
Ukoliko želimo posao u nekoj organizaciji, bilo bi poželjno da se malo „igramo detektiva“ prije nego što uopće pošaljemo prijavu za taj posao. To znači da bismo trebali prikupiti određene podatke o organizaciji i njezinim zaposlenicima te o željenom poslu. Neke od najvažnijih informacija koje bismo trebali saznati o organizaciji odnose se na njezinu povijest, misiju i viziju, proizvode ili usluge koje nudi, njezinu strukturu i broj zaposlenih te glavne konkurente na tržištu. Što se tiče samog posla, bilo bi dobro da saznamo koje su potrebne vještine i sposobnosti za njegovo uspješno obavljanje, koje zadatke obuhvaća, u kakvim uvjetima se obavlja (uredski ili terenski rad) i sve ostale informacije koje smatramo bitnima.
Temeljito istraživanje organizacije i posla na koji se planiramo prijaviti važni su iz nekoliko razloga. Prvo, na ovaj način možemo zaključiti o tome kakav treba biti idealan kandidat za željeni posao i sukladno tome prilagoditi naš životopis i nastup na samom intervjuu. Drugo, Breakwell (2007) navodi da će potencijalan poslodavac biti zadovoljan našim entuzijazmom i interesom koji pokazujemo za njegovu organizaciju, što će nam pomoći da ostavimo bolji dojam u razgovoru s njim. Prethodno informiranje također će nam pomoći i da unaprijed smislimo primjerene odgovore na pitanja koja bi nam voditelji intervjua mogli postaviti. Ukratko, istraživanje organizacije i posla na koji se prijavljujemo istaknut će nas u mnoštvu drugih kandidata. Neki od načina na koji možemo prikupiti informacije su:
Internet (službena web stranica, Google)
Članci u novinama
Sajam poslova
Sadašnji i bivši zaposlenici
 
Pisanje kvalitetnog životopisa
Jednom kada smo shvatili kakav je idealan kandidat kojeg potencijalni poslodavac želi za posao na koji se prijavljujemo, vrijeme je da svoj životopis prilagodimo toj slici. Dobro napisan životopis važan je zato jer o njemu ovisi hoćemo li proći početnu selekciju i biti pozvani na daljnje faze selekcijskog postupka, odnosno na testiranje naših sposobnosti i osobina ličnosti te na razgovor za posao. No, on ima još jednu bitnu ulogu: naš životopis  prva je stepenica u izgradnji željenog dojma kod voditelja intervjua. Drugim riječima, on govori o nama prije nego što smo uopće imali prilike uživo reći nešto o sebi.
Kako bismo napisali kvalitetan životopis, trebali bismo se držati nekih pravila. Glavno što trebamo zapamtiti je da nije dovoljno da imamo jedan jedini životopis. Budući da poslovi na koje se prijavljujemo nisu identični i da se poslodavci međusobno razlikuju po vrijednostima i osobinama koje traže od idealnog kandidata, potrebno je  da za svaki posao na koji se prijavljujemo prilagodimo sadržaj svog životopisa. Pored ovog, dobar životopis ima i sljedeće karakteristike:
Primjerene je dužine (između jedne i dvije stranice)
Poštuje se pravopis i pregledan je (napisan u natuknicama, s adekvatnim proredom)
Naglašavaju se informacije koje nas izdvajaju od ostalih kandidata (npr. ako smo imali vrlo visok prosjek ocjena na fakultetu ili ako smo dobili neku nagradu to se treba naglasiti)
Svaku navedenu jaku stranu potkrijepiti primjerima (primjerice, ako smo napisali da smo skloni timskom radu, treba navesti da smo uspješno surađivali na nekom projektu s kolegama)
Poželjno je navesti konkretne zadatke kojima smo se bavili u okviru nekih aktivnosti kako bi voditelj intervjua stekao što jasniju sliku o našim sposobnostima (recimo, umjesto „radio sam na web-stranicama“, bolje bi bilo napisati „izrađivao sam i održavao web stranice, utvrđivao potrebe klijenata kako bih poboljšao izgled stranica, sastajao se s članovima svog odjela kako bih radio na novim rješenjima)
Treba izbjegavati navođenje nebitnih detalja
 
Uspješna priprema za pitanja na razgovoru za posao
 Treći bitan dio pripreme za intervju je suočavanje sa svim mogućim pitanjima koja bi nam voditelj intervjua mogao postaviti i smišljanje primjerenih odgovora unaprijed. Ovakva priprema korisna je jer nam daje osjećaj sigurnosti i smanjuje razinu tjeskobe koju bismo inače doživjeli prije intervjua te povećava vjerojatnost da ćemo ostaviti dojam samouvjerene, sposobne i inteligentne osobe. Iako se pitanja koja se postavljaju ponešto razlikuju od jednog do drugog voditelja i od jedne do druge organizacije, neka od njih ipak se učestalo ponavljaju na raznim razgovorima za posao. Primjerice, neka od učestalih i  „težih „ pitanja koja se mogu očekivati su:
 
Recite mi nešto o sebi?
Koje su vaše najveće snage i slabosti?
Zašto bismo trebali zaposliti baš Vas?
Gdje se vidite za 5 godina?
Zašto ste otišli s prijašnjeg posla?
Jeste li timski „igrač“?
Koliku plaću očekujete od ovog posla?
Jesu li vam bitniji dobra zarada ili dobri odnosi s kolegama na poslu?
 
Iako bi svaka osoba trebala smisliti vlastite odgovore na ovakva i slična pitanja, ipak postoje neka pravila kojih bismo se trebali držati. Naši odgovori moraju biti sažeti, jasni, precizni i vezani uz posao, bez iznošenja detalja iz privatnog života. Isto tako, moramo paziti da ostavimo dojam sposobne i vrijedne osobe. To znači da bismo trebali govoriti o svojim postignućima, vještinama i sposobnostima i usput ih potkrijepiti primjerima kako bi naši odgovori djelovali vjerodostojno. No, moramo paziti da ne pretjeramo sa samohvalom kako voditelj intervjua ne bi stekao dojam da smo umišljeni.
Na pitanja u kojima se traži od nas da opišemo sami sebe dovoljno je da spomenemo svoje obrazovanje, prethodno radno iskustvo (ukoliko ga imamo) i kvalifikacije koje nas čine dobrim kandidatom za željeni posao, bez ulaženja u nebitne detalje.
„Trik“ pitanja poput onih u kojima se od nas traži da opišemo svoje slabosti ili da odaberemo između dvije ponuđene opcije (npr. novac ili dobre odnose s kolegama) treba shvatiti kao pokušaj poslodavca da provjeri koliko brzo razmišljamo pod pritiskom i jesmo li skloni ekstremnim gledištima ili smo sposobni pronaći neko „srednje“ rješenje. Uglavnom, na ovakva pitanja treba lukavo odgovarati: ako i navodimo naše slabosti, treba paziti da one zapravo nisu bitne za posao koji bismo obavljali, a pametno je i spomenuti da aktivno radimo na tome da ih umanjimo. Kod biranja između dvije opcije, treba navesti da nam je i jedno i drugo važno i ponuditi uvjerljivi razlog za naš stav.
Kod pitanja vezanih uz potencijalnu plaću, preporučljivo je da se prethodno pogleda koliko iznosi prosječna plaća za posao za koji se natječemo kako ne bismo ispali previše skromni ili pohlepni.
Na neka pitanja poput „jeste li timski igrač“, „jeste li spremni raditi prekovremeno“, „jeste li spremni preuzeti inicijativu“ potrebno je uvijek odgovoriti potvrdno jer su to zapravo osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred zaposlenike u većini poslova i za koje se podrazumijeva da smo ih spremni ispuniti.
Kada se susretnemo s pitanjima o razlogu zašto smo napustili prijašnji posao, o odnosima s prethodnim šefom i suradnicima i o tome što očekujemo od novog posla, najbitnije je zapamtiti da nipošto ne smijemo ostaviti dojam da bježimo s prethodnog posla. Točnije, bilo kakvi negativni komentari o prethodnom poslu mogu ostaviti dojam o nama kao o očajnoj osobi koja zapravo želi bilo kakav posao samo da se riješi prethodnog. Drugo, voditelj intervjua može steći dojam o nama kao o osobi koja stvara nevolje i  koja je neprofesionalna jer govori ljudima iza leđa. Čak i da nismo zadovoljni prethodnim poslom i našim kolegama, bolje je prešutjeti loše komentare i radije odgovoriti da želimo novi posao zbog potrebe za daljnjim razvojem, usavršavanjem i izazovima.
Kako biti najbolji od najboljih na intervjuu?
Kada konačno dođemo na razgovor za posao, glavna stvar koju bismo trebali napraviti je da nastavimo s izgradnjom pozitivnog dojma koju smo započeli u našem životopisu. Pritom u obzir treba uzeti činjenicu da s njegovim stvaranjem treba početi odmah čim se susretnemo s voditeljem intervjua: smatra se da ljudi oblikuju prve dojmove o nama već nakon nekoliko sekundi, a neki istraživači (npr. Willis i Todorov, 2006) pokazali su da se to zapravo može dogoditi i u djeliću sekunde.
Jedan od najboljih načina kako da impresioniramo voditelja intervjua i/ili potencijalnog poslodavca je da iskoristimo njihove pristranosti u odabiru kandidata. Drugim riječima, postoje određene osobine koje su univerzalno cijenjene kod potencijalnih zaposlenika i kojima će voditelji intervjua dati prednost, čak iako one ne moraju nužno biti povezane s nečijom sposobnošću obavljanja posla.
Tako, primjerice, Breakwell (2007) navodi da voditelji intervjua visoko vrednuju kandidate koji su odgovorni, precizni, samouvjereni, odlučni i komunikativni. Pored ovih osobina, većini osoba koje nas intervjuiraju obično se sviđa  kada im po nečemu nalikujemo. Recimo, Deprez-Sims i Morris (2010) u svojem istraživanju pokazali su da se pozitivnije procjenjuju oni kandidati koji imaju sličan naglasak kao i voditelji intervjua. Naravno, treba uzeti u obzir da ni izgled nije zanemariv: pokazalo se da voditelji intervjua određenu važnost pridaju i tjelesnoj privlačnosti i odjeći kandidata. Kako bismo uspješno iskoristili sve navedene pristranosti, poželjno je:
 
Doći 10-ak minuta ranije na razgovor za posao i imati uredno pripremljene dokumente (životopis, pisma preporuke, mapu s dosadašnjim radovima, itd.). Na ovaj način već ćemo u početku djelovati poput organizirane, savjesne i odgovorne osobe
Započeti razgovor čvrstim (ali ne prečvrstim) rukovanjem s voditeljem intervjua uz osmijeh i kontakt očima kojeg održavamo većinu vremena tijekom razgovora. Ovakvim nastupom ostavit ćemo dojam komunikativne, vedre i iskrene osobe.
Pripaziti na verbalnu komunikaciju: treba nastojati razgovijetno, precizno i sažeto odgovarati na pitanja, koristiti književni jezik i izbjegavati poštapalice, žargon i mumljanje
 Voditi računa o našem govoru tijela: poželjno je da sjedimo uspravno, gledamo sugovornika u oči, osmjehujemo se kad je to prikladno i da suzbijemo nervozne geste poput lupkanja rukama i nogama. Uspješnim reguliranjem neverbalne komunikacije djelovat ćemo poput samouvjerene osobe.
Ukoliko poznajemo voditelje intervjua, mogli bismo naglasiti sličnosti koje dijelimo s njima (npr. slični stavovi, hobiji, podrijetlo, itd.) jer će to povećati vjerojatnost da im se svidimo.
Ako smo povezani s  nekim važnim ljudima i znamo da je takav podatak važan voditeljima intervjua, možemo spomenuti svoje veze s njima
Pripaziti na naš izgled: na intervju je potrebno doći uredan, voditi računa o osobnoj higijeni, odabrati odjeću u skladu s pravilima odijevanja organizacije u kojoj smo se prijavili za posao, a ako su nam ta pravila nepoznata, bolje je pogriješiti u smjeru previše formalnog odijevanja, nego odabrati previše ležernu odjeću.
Za one koji žele znati više:
Breakwell, G. M. (2007). Vještine vođenja intervjua. Naklada Slap: Zagreb
 
Deprez-Sims, A.-S. i Morris, S. B. (2010). Accents in the workplace: Their effects during a job interview. International Journal of Psychology, 45, 417-426.
 
Willis, J. i Todorov, A. (2006). First Impressions: Making Up Your Mind After a 100-Ms Exposure to a Face. Psychological Science, 17, 592-598.
 
http://www.moj-posao.net/Savjeti/Intervju/