Prijelaz na fakultet za mnoge studente znači drastičnu zamjenu dotadašnjeg zaštićenog načina života u roditeljskom domu samostalnim samačkim životom u novim uvjetima, često i u novom gradu.
Uz sve ostale tegobe prilagodbe na nove i nepoznate okolnosti, novopečeni student još je i suočen s elementarnom potrebom za hranom nekoliko puta na dan koju mora po prvi put u životu rješavati sam, kako zna i umije. Uz sve akademske zadatke, rješavanje pitanja ishrane mnogima predstavlja ključni problem i izazov.
U pravilu, on ili ona, nađe se u situaciji da nema dovoljno vremena, da nema dovoljno novaca i da nema dovoljno znanja kako bi riješio/riješila taj problem vlastite prehrane na kvalitetan i zdrav način.
Dnevni su napori za današnje studente ponekad enormni i često je zdravlje ono prvo što strada. Zbog gustog rasporeda predavanja, ispitnih rokova i dodatnih radnih obveza, studenti često zanemaruju važnost redovitih zdravih obroka za umno i tjelesno funkcioniranje u stresnoj svakodnevnici. Zbog izostanka doručka, predugih pauza između obroka i nekvalitetnih odabira hrane dođe do manjka energije, umora, opadanja imuniteta i gastroenteroloških tegoba. Sve su to simptomi koje bi se lako dalo riješiti pravilnom i redovitom zdravom prehranom.
Što zapravo znači ‘zdrava prehrana’?
Zdrava prehrana je optimalni način prehrane. To je prehrana koja pruža organizmu sve što mu treba iz dana u dan, s kojom trajno ostanemo zdravi i s kojom lakše ozdravimo kad smo bolesni.
Da bi se objasnilo što je zapravo zdrava prehrana, treba dati odgovor na pitanje što je uopće zdravo, a što je nezdravo.
Zdravo je sve ono što našem organizmu pruža potrebne hranjive tvari da bi se održala ili čak poboljšala njegova funkcionalnost. Zdravo je sve što našem tijelu čini dobro, što mu pomaže da besprijekorno obavlja sve svoje mehanizme obnavljanja, samoiscjeljenja, obrane, neutraliziranja, čišćenja iz dana u dan.
Nezdravo ili štetno je sve što našem organizmu kratko ili dugoročno škodi. Nezdrave su sve vrste toksina koje mogu oštetiti naš organizam. U to spadaju umjetni pojačivači ukusa, umjetni konzervansi, pesticidi i razni drugi aditivi u prehrambenim proizvodima. Nezdrave postanu i sve namirnice koje osim kalorija od šećera, bijelog brašna i masnoća nemaju nikakvu prehrambenu vrijednost ako ih čovjek konzumira redovno i u velikim količinama.
Je li je neka namirnica zdrava i preporučljiva ili ne, jednostavno se određuje odgovorom na pitanje: bi li postojala bez prehrambene industrije? Ako je odgovor ne, onda je treba što više izbjegavati! Rješenje je u konzumiranju što većih količina izvornih neprocesuiranih namirnica koje imaju visoki sadržaj vitalnih tvari, a istovremeno u smanjenju unosa gotove, industrijski proizvedene i brze hrane.
6 pravila zdrave prehrane
Grickalice, krekeri, štapići, keksi, forneti, čokolade, peciva, itd. nisu obrok nego povremena poslastica!
Jedite i uživajte u miješanoj i raznovrsnoj hrani iz svih prehrambenih skupina (ugljikohidrati, bjelančevine biljnog i životinjskog porijekla, voće i povrće te razne masnoće)Kombinacijom namirnica bogatih hranjivim tvarima i niskog energetskog sadržaja možete pokriti svakodnevne potrebe za esencijalnim vitaminima, mineralima, bjelančevinama i zdravim masnoćama. Birajte pretežno namirnice biljnog porijekla zbog višestrukog zdravstvenog učinka. Neka se svaki vaš obrok sastoji od:
a. velikog udjela povrća ili voća
b. umjerene porcije ugljikohidrata u obliku riže, žitarica, tjestenine ili kruha (poželjno integralnog)
c. komada mesa, ribe, jaja, sira ili nekog mliječnog proizvoda (izvor dnevno potrebnih bjelančevina)
Jedite više voća i povrća! (najmanje 400 – 500 grama na dan)Zvuči puno, ali nije! Lako se može pojesti 500 grama voća i povrća na dan u obliku juhe, variva, salate, grickalica, „smoothie“, soka ili kompota uz svaki obrok i međuobrok. Time ste obilno opskrbljeni svim vitaminima, mineralima, vlaknima kao i raznim zaštitnim biljnim tvarima (phytokemikalijama) koje smanjuju rizik oboljenja od mnoštva bolesti izazvanih lošom prehranom.
Pijte dovoljno tekućineTekućina je potrebna organizmu. Popijte dnevno otprilike 1.5 litara tekućine, pretežno vode ili čajeve bez šećera. Gazirana zašećerena pića puna su praznih kalorija bez nutritivnih vrijednosti. Samo rijetko pijte alkoholna pića i to u malim količinama zbog zdravstvenih rizika.
Pojedite 3-5 obroka na danIzbjegavanjem dugih pauza između obroka održavat ćete istu razinu energije kroz dan koja će vam pomoći optimalno funkcionirati. Uzmite si vremena za svaki obrok i nemojte jesti usput. Nijedan obrok ne bi trebalo preskočiti, a pogotovo ne doručak.
Prvo mislite, onda jedite!Prije svakog odabira hrane treba se pitati je li je to najbolje što se nudi. Prodavaonice, pekarnice, menze i restorani mogu samo ponuditi svoje proizvode. Na Vama ostaje zadnja odluka što ćete kupiti te na kraju i pojesti!
Ovaj tekst napisan je u svrhu općeg educiranja o jednom od važnih zdravstvenih problema te nije namijenjen za dijagnosticiranje ili liječenje bolesti. Svaki medicinski problem zahtijeva kompletan pregled gdje se kroz povijest bolesti i detaljnijim liječničkim pregledom s ciljanom obradom, dolazi do dijagnoze i plana za daljnje liječenje.