Pušenje duhana u obliku cigareta, cigara i lula spada po razini štetnosti na prvo mjesto zdravstvenih rizičnih faktora koja se mogu spriječiti. Pušenje igra vrlo značajnu ulogu u nastanku raznih karcinoma, kardiovaskularnih i plućnih bolesti te reproduktivnog zdravlja. U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a 50% njih će umrijeti od pušenja! Za svaku osobu koja umre, njih još 20 će imati barem jednu bolest radi aktivnog pušenja! 80% odraslih pušača je počelo pušiti prije dvadesete godine života. Radi toga, najvažniji javnozdravstveni cilj je prevencija od samog početka pušenja kod adolescenata. Prestanak pušenja u mladoj dobi je također vrlo bitan. Mladi ljudi su spremniji na mijenjanje navika te velika većina ima želju unaprijediti sebe kao zdravu mladu osobu.
Zašto ljudi počnu pušiti?
Spremnost za promjenu i otvorenost prema novim idejama je čak preduvjet za početak pušenja i nažalost česta nuspojava mladenačke znatiželje. Mladi ljudi u većini slučajeva počinju pušiti vrlo „bezazleno“. Prva cigareta se nikada ne čini tako opasnom i mnogima nosi jednu notu buntovništva. U tom trenutku rijetki razmišljaju o tome da jedna cigareta vodi do ostalih! U srednjoj školi ljudi počinju učestalo ići u noćne izlaske i na popodnevne kave. To su i najčešće mjesta gdje počinju više pušiti i gdje se počinju formirati navike koje se lako duboko ukorijene. Mladi ljudi koji još grade ono „ja“ su u tim trenucima najosjetljiviji pa izgradnja krivih socijalnih i emocionalnih oslonaca može imati doživotne implikacije. Nesigurnost u sebe i u svoju prihvaćenost među prijateljima ili u društvu suprotnog spola često žele pojednostaviti smanjenjem osobnih različitosti. To se može vidjeti preko fenomena „trenda“ gdje ljudi uvijek žele imati ili raditi ono što drugi rade. Tako i pušenje često nosi jednu vrlo pasivnu komponentu gdje ljudi jednostavno čine ono što mnogi u njihovom društvu rade. U jednom trenutku počinju pušiti i izvan društvenog konteksta te se duhan uklopi u njihovu rutinu.
Koje su zdravstvene posljedice pušenja?
Od posljedice pušenja, u Hrvatskoj se procjenjuje da umire oko 14.000 ljudi godišnje. Posljedične bolesti su:
1.) Karcinom: Pušenje povećava rizik za nastanak tumora glave i vrata (usni, ždrijela, jezika, glasnica), dišnog sustava (pluća), probavnog sustava (jednjaka, želudca, gušterače, debelog crijeva), spolno-urinarnog sustava (bubrezi, mokraćni mjehur, maternice, cerviksa, jajnici). Najmanje 71% svih karcinoma pluća je povezano s pušenjem! Nepušaču izloženom dimu povećava se rizik karcinoma pluća za 20-30%!
2.) Plućne bolesti: Pušenje znatno povećava rizik za kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), astmu i upalu pluća. 42% svih oboljelih od KOPB-a su pušači!
3.) Kardiovaskularne bolesti: Pušenje dovodi do ubrzanih arterosklerotskih promjena i suženja u krvnim žilama – Pušači su 2-4 puta skloniji začepljenju koronarnih žila srca i 2 puta skloniji moždanom udaru! 38% ljudi između 30-44 godina koji su umrli od ishemične bolesti srca su pušači! Nepušaču koje je izložen dimu, povečava se rizik srčane bolesti za 25-30%! Povečan je i rizik za bolesti perifernih arterija tijela!
4.) Reproduktivno zdravlje: Najnovija istraživanja pokazuju da žene koje puše imaju smanjeni fertilitet i češće imaju izvanmaternične trudnoće. Žene znaju češće imati spontani pobačaj, bebe se mogu roditi prije predviđenog termina i mogu se roditi s oštećenim organima! Muškarci nisu izuzetak u ovom kontekstu. Postoji mogućnost oštećenja DNK-a muškarčeve sperme!
Zašto je ljudima tako teško prestati pušiti?
Prestati pušiti zna biti izuzetno teško zbog same ovisnosti na nikotin te svakidašnjih društvenih i osobnih rituala koji uključuje cigaretu. Pušenje je trenutni užitak, pušači „uživaju“ u sadašnjoj cigareti, ne razmišljaju na onu prije ili onu koja slijedi. Za većinu mladih pušača, važnost trenutne cigarete je bitnija nego moguće zdravstvene posljedice koje još ne doživljavaju. Ali bit je baš u toj trenutnoj cigareti! Čovjek ne može promijeniti prošlost ali u svakom trenutku može mijenjati sadašnjost i graditi potrebne alate za budućnost. Jedna cigareta vodi ostalima!
Kako prestati pušiti?
Ne postoji samo jedan univerzalni način da se prestane pušiti koji bi vrijedio za svakog pušača. Važno je ući sa svakim pušačem u detaljnu analizu njegove povijesti kao pušača (od kada, koliko dugo, koliko cigareta na dan), trenutnog psihičkog stanja (spremnost/pokušaj prestanka pušenja, anksioznost, depresija), društvene atmosfere (pušački status prijatelja, sustanara, životni stil, profesije), osobnih preferencija (nagli/postepeni prestanak, uključivanje prijatelja i/ili obitelji u plan, korištenje internetskih pomagala). Sukladno tim podacima se može izraditi plan koji je za njega/nju najbolji. Prvi korak je uvijek najbitniji: odlučiti prestati pušiti!
Gdje naći online pomoć za prestanak pušenja?
1.) http://smokefree.gov/
2.) http://www.mayoclinic.org/nicotine-craving/art-20045454
3.) http://www.rd.com/content/25-ways-to-stop-smoking-cigarettes/
4.) http://www.cdc.gov/tobacco/quit_smoking/
5.) http://www.lung.org/stop-smoking/
Ako ste pušač, želite prestati pušiti i krenuti u pozitivnom smjeru, pridružite se radionici „Kako prestati pušiti?“ koja će se održavati 31.01.2014. Kliknite rubriku „aktivnosti“ za više informacija!
Literatura:
1.) http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs339/en/index.html (15.01.2014)
2.) http://ash.org.uk/files/documents/ASH_108.pdf (15.01.2014)
3.) http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/pusenje_i_zdravlje/446-ch-0?&l_over=1 (15.01.2014)
4.) http://www.zdravlje.hr/zdravlje/preventivni_programi (15.01.2014)
5.) http://www.cdc.gov/tobacco/data_statistics/sgr/2010/highlight_sheets/pdfs/overview_reproductive.pdf (15.01.2014)
6.) http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/tobaccocancer/tobacco-related-cancer-fact-sheet (15.01.2014)
Ovaj tekst napisan je u svrhu općeg educiranja o jednom od važnih zdravstvenih problema te nije namijenjen za dijagnosticiranje ili liječenje bolesti. Svaki medicinski problem zahtijeva kompletan pregled gdje se kroz povijest bolesti i detaljnijim liječničkim pregledom s ciljanom obradom, dolazi do dijagnoze i plana za daljnje liječenje.