Što je mononukleoza?
Infektivna mononukleoza je zarazna bolest Ebstein – Barr virusom (EBV) u 90% slučajeva. U 10% slučajeva uzročnik je Citomegalovirus (CMV). Oba uzročnika spadaju u grupu Herpesviridae, u koju inače spadaju i Herpes virus 1 i 2 (labijalni, genitalni herpes) te Varicella – Zoster virus (kozice, zoster). Do 40. godine života, 90% ljudi bit će u kontaktu s virusom. Zanimljivost mononukleoze proizlazi iz njene uske povezanosti s ljubljenjem i mladosti te pospješuje njenu popularnost u medijima i školskim klupama.
Kako se prenosi? Koje stanice zarazi?
Mononukleoza se prenosi većinom direktno, slinom između zaražene i zdrave osobe. Može se dobiti i preko kontaminirane čaše, priborom za jelo ili igračkom s kojom se igrala zaražena osoba. Takve osobe mogu dalje širiti virus prije početka i nakon završetka simptoma. Virus ulazi u tijelo preko sluznice usta i ždrijela te inficira “B-limfocite” imunološkog sustava. Takve stanice se nalaze u svim “obrambenim” organima tijela; jetri, slezeni i limfnim čvorovima. Infekcija B-limfocita u tim organima i posljedično lučenje upalnih posrednika rezultira klasičnim simptomima bolesti.
Koji su simptomi?
Inkubacija, vrijeme između ulaska virusa u tijelo i simptomatske bolesti je 1-2 mjeseca. Međutim, većina zaraženih neće imati ikakve simptome! Bolest se tada može dokazati samo izolacijom protutijela na EBV iz krvi.
Klasični znakovi i simptomi bolesti u mladih su:
1.) upala ždrijela (upaljeno ždrijelo s natečenim krajnicima, s eksudatom ili bez, često se krivo tumači kao bakterijska (streptokokna) upala ždrijela)
2.) povećani limfni čvorovi (veliki, osjetljivi, na vratu)
3.) temperatura (niska, većinom bez tresavica)
4.) izražena slabost i umor – poznato već i široj javnosti, ovo je vrlo važan simptom za dijagnozu koji skoro svi zaraženi imaju, glavni je razlog za dugotrajni izostanak s nastave.
 Rjeđi znakovi bolesti uključuju peri orbitalni edem (natečenost okolo očiju), osip,  hepatomegalija (povećana jetra), splenomegalija (povećana slezena), žutica (žuta koža),  i/ili palatalne petehije (točkasta potkožna krvarenja nepca).
Kako se dijagnosticira?
Bolest se često dijagnosticira samom kliničkom slikom (simptomi i znakovi bolesti) +/- izloženost sa zaraženom osobom. Često postoji dvojba oko točne dijagnoze radi širokog spektra prezentacije same bolesti. Kada postoji dvojba, liječnik Vas može slati da napravite:
 
1.) Osnovni laboratorij: broj eritrocita, leukocita, neutrofila, limfocita, monocita, sedimentacija i jetreni enzimi: povišeni limfociti, “atipični ” limfociti, sedimentacija i jetreni enzimi (radi zahvaćenih B-limfocita u jetri) su često nađeni ali nisu specifični za mononukleozu.
 
2.) Specifični laboratorij (iz krvi):
a.) “heterofilna” protutijela (“monospot test”)
b.) protutijela na razne komponente samog virusa.
Kako se liječi?
Važno je mirovati, piti puno tekućine i zdravo se hraniti. Time dajete organizmu uvjete da svojim imunološkim sustavom pobijedi infekciju. Antibiotici nemaju ulogu u liječenju virusa! Predlaže se apstinencija od fizičke aktivnosti na barem 3 tjedna, većinom radi prevencije moguće ozljede slezene ako je povećana. Kod pacijenata kod kojih se sumnja na zahvaćenu jetru (većinom radi povišenih jetrenih enzima) predlaže se stroža prehrana. Izbacite “brzu“, masnu, pohanu i teško probavljivu hranu te alkohol i zaslađena pića. Uz ove preporuke, većina oboljelih ozdravi unutar 2-4 tjedna.
Koje su zdravstvene posljedice?
U većini slučajeva nema dugotrajnih posljedica/komplikacija mononukleoze. Moguće posljedice se većinom vide kod pacijenata s već narušenim imunološkim sustavima:
 1. Ruptura povećane slezene – najbitniji razlog za strogo mirovanje!
2. Neurološke – encefalitis, meningitis, optički neuritis, Guillian-Barrov sindrom.
3. Hematološke – anemije, genetske limfoproliferativne bolesti.
4. Infekcije – upale pluća, bakterijske sinusitise, lokalizirane infekcije.
5. Karcinom – burkitov limfom, nazofaringalni limfom, drugi limfomi.
6. Dugotrajna malaksalost.
Literatura:
1.)    http://www.cdc.gov/epstein-barr/index.html (07.02.2014)
2.)    http://emedicine.medscape.com/article/222040-overview (07.02.2014)
3.)    http://www.healthcentral.com/encyclopedia/408/44.html (07.02.2014)

Ovaj tekst napisan je u svrhu općeg educiranja o jednom od važnih zdravstvenih problema te nije namijenjen za dijagnosticiranje ili liječenje bolesti. Svaki medicinski problem zahtijeva kompletan pregled gdje se kroz povijest bolesti i detaljnijim liječničkim pregledom s ciljanom obradom, dolazi do dijagnoze i plana za daljnje liječenje.  

Skip to content