Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati

Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati

Izvor financiranja: U okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 USPOSTAVA PROVJERE MEDIJSKIH ČINJENICA

Fond: Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Trajanje projekta: 24 mjeseca

Nositelj projekta: Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ŽŠEM)

Ukupna vrijednost projekta: 196.949,15 EUR 

Tip projekta: stručni

Opis projekta:

Projekt je financiran u okviru Programa potpora male vrijednosti (de minimis) za mjeru NPOO C1.1.1. R6-I2 USPOSTAVA PROVJERE MEDIJSKIH ČINJENICA.

U okviru Javnog poziva „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ (referentni broj: NPOO C1.1.1. R6-I2) Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i partnerima dodijeljena su bespovratna sredstva za provedbu projekta „Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati“.

Bespovratna sredstva su dodjeljena za provedbu aktivnosti za uspostavu sustava provjere točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama, uspostavljanje novog neovisnog provjeravatelja i uspostavljanje i jačanje sustava i procedura provjere informacija (fact-checking) u medijskim redakcijama i otpornosti medija na dezinformacije, te poticanjem kvalitetnog i vjerodostojnog novinarstva, kao i poticanjem stvaranja medijskih sadržaja vezanih uz borbu protiv dezinformacija. Aktivnosti obuhvaćene provedbom ovog projekta doprinijet će jačanju otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru, jačanjem informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža i jačanjem medijske pismenosti.

Projekt predviđa provjeru informacija vezanih uz aktualne teme od općeg javnog interesa i to iz područja gospodarstva, marketinga i menadžmenta.

Gospodarstvo je široko područje pa bi težište provjere informacija bila društvena odgovornost kompanija pod kojom podrazumijevamo tri područja, tj. poslovnu etiku (koja se tiče postojanja i primjene etičkih kodeksa), korporacijsku društvenu odgovornost (koja se tiče pravednih i uravnoteženih odnosa prema svim interesnim dionicima (engl. stakeholders) kompanije (unutarnjim poput zaposlenika i izvanjskim poput kupaca, konkurenata itd.). U marketingu se često radi o lažnom i obmanjujućem oglašavanju, cjenovnoj politici, sniženjima, podacima o trajnosti, deklariranim podacima o proizvodima i uslugama i sl. Zatim u menadžmentu se često pojavljuju dezinformacije vezane uz nestručno upravljanje, korupciju, nepotizam, netržišne prakse, siva ekonomija.

Upravo navedene teme su od značaja za svakog pojedinca i/ili organizaciju budući da prisutnost dezinformacija može znatnije utjecati na njihove odluke, način života i poslovanja ili pak političkog istupanja i odlučivanja. Navedene teme su u skladu s poslovnim aktivnostima prijavitelja i partnera što osigurava potrebno razumijevanje teme kako bi se pravovremeno i promptno reagiralo s ciljem sprečavanja širenja dezinformacija.

O projektu: 

Opis projekta/rezultati: 

NAKNADNI POSTUPCI: ISPRAVCI, NADOPUNE I OPOVRGAVANJA

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA, PROCES OCJENJIVANJA, OBJAVLJIVANJE I NAKNADNI POSTUPCI

KAKO SE FINANCIRAMO – TVZ

Tehničko veleučilište u Zagrebu se financira iz sredstava Državnog proračuna te iz sredstava koja su ostvarena na tržištu od obavljanja vlastite djelatnosti, a kojima se raspolaže namjenski, u skladu s Zakonom o državnom proračunu te odlukama Upravnog vijeća, a u svrhu osiguranja uvjeta za nesmetano obavljanje djelatnosti te poboljšavanja istih s ciljem unapređenja osnovne djelatnosti.

Održano predavanje na temu Provjera točnosti medijskih informacija

Dana 10. prosinca 2024. doc.dr.sc. Lidija Tepeš Golubić i Prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić održale su predavanje za studente na temu Provjera točnosti medijskih informacija.

Održana radionica za korištenje FC alata (Media net alata za praćenje online sadržaja)

Dana 16.prosinca 2024. uspješno je održana radionica i prezentacija korištenja alata Metricom za pretragu i analizu online medijskog sadržaja. Na radionici koja se održala u sklopu projekta Prepoznavanje i razotkrivanje dezinformacija – nove tehnologije, iskustvo i znanje kao alati, aktivno su uz doc.dr.sc. Lidiju Tepeš Golubić sudjelovali i studenti Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Radionica je studente Tehničkog veleučilišta u Zagrebu potaknula na prijavu nekoliko završnih radova koji će se baviti provjerom točnosti medijskih činjenica pomoću alata za provjeru istih.

Održana predavanja “Društvene mreže i provjera točnosti informacija“

Dana 21. siječnja 2025. u sklopu predmeta “Društvene mreže” nositeljice doc. dr. sc. Tepeš Golubić studenti su održali niz predavanja s temom provjere točnosti informacija i kritičkog razmišljanja o objavama na društvenim mrežama na Borongaju u prostoru Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Studenti su u svojim izlaganjima pripremili teorijski i praktični dio, poput kreiranja profila na Instagramu (poveznica –  factcheck_hub) kako bi studenti i ostali osvijestili važnost promišljanja o onome što vide i pročitaju na društvenim mrežama.

Pohvala studentima na pripremljenim seminarima, održanim predavanjima i ozbiljnosti pristupu zadanoj temi!

doc. dr. sc. Lidija Tepeš Golubić

Održan drugi blok predavanja sa studentima

Dana 29. siječnja 2025. održan drugi blok predavanja sa studentima.

Što se krije iza naslova vijesti: „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’?”

Višnja Kovačićek

02.02.2025.

Provjerili smo vijest objavljenu na portalu Dnevno.hr od 19. siječnja 2025., kataklizmičkog naslova „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.” (1) Naslov dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata.

(Izvor: Dnevno.hr, printscreen)

Tekst vijesti donosi i precizniju informaciju da je Trumpov bijes umjeren na Hrvate koji žive u Njemačkoj. Kontekst iz kojeg autor članka upozorava Hrvate na ugrozu je tumačenje izjave njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka, koji je, kako autor navodi, izjavio: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost” i kako autor navodi „tijekom govora na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, kazao da je zemlja Europske unije ‘s najvećim trgovinskim suficitom (sa SAD-om) Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu’”.

Hans von der Burchard i Giovanna Coi u tekstu „Njemačka je glavna meta EU-a Trumpovih carina, upozorava ministar gospodarstva“ objavljenom na portalu Politico pišu sljedeće: „Njemačka će biti glavna europska meta trgovinskih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što on stupi na dužnost, rekao je u subotu njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. Upozorenje Habecka, koji je vodeći kandidat Zelene stranke na izborima u Njemačkoj 23. veljače, stiglo je istog dana kad i nešto pozitivnija izjava njegovog protivnika desnog centra Friedricha Merza, koji je Trumpa nazvao vrlo predvidljivim. Govoreći na predizbornom skupu Zelenih u Münchenu, Habeck je rekao da je zemlja EU s najvećim trgovinskim suficitom [sa SAD-om] Njemačka – a to je trn u oku Donaldu Trumpu.“ (2) (prijevod autora)

Prema izvješću Središnjeg državnog uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske (3), u Njemačkoj živi oko 500.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prema podacima njemačkog Destatisa, Saveznog zavoda za statistiku (4), u Njemačkoj živi 71.347.057 Nijemaca te 12.108.988 stranaca. U slučaju nametanja trgovinskih carina Njemačkoj, svi oni mogli bi osjetiti negativne efekte nametanja carina, a ne samo Hrvati koji žive u Njemačkoj. Iz teksta vijesti Dnevno.hr nejasno je kako i zašto autor vijesti, od 83,5 milijuna stanovnika Njemačke, izdvaja nekoliko stotina tisuća Hrvata te zaključuje da će upravo oni osjetiti Trumpov bijes i da su mu trn u oku.

Pitali smo Dnevno.hr za pojašnjenje naslova i teksta vijesti te nam je Bruno Herljević, glavni urednik portala Dnevno.hr, odgovorio: „Članak je u suštini prijevod teksta s portala Politico, a govori o Trumpovom navodnom ‘piku’ na Njemačku, Njemačka je država u kojoj imamo oko 500 tisuća Hrvata koji tamo žive, a Dnevno ima veliku čitalačku publiku upravo tamo, koja se smatra Hrvatima i redovno izvještavamo o stvarima koje se tiču njih. Naš portal, kao i gomila portala u Hrvatskoj i ostatku regije, koristi određen modus operandi kod obrade opreme, pritom mislim i na broj znakova u naslovu i na ‘teaser’ element (koji nije a priori clickbait, ali nešto mora sakriti) i na samu prezentaciju naslova. Kako je došlo do naslova. U našim člancima, nerijetko, zemlje u kojima živi puno dijaspore, Hrvata (Njemačka, Kanada, Australija), u naslove umjesto naziva tih zemalja, stavljamo formulaciju ‘Zemlja u kojoj žive tisuće Hrvata’ ili skraćeno ‘Brojni Hrvati ili Stotine tisuća Hrvata’ ovisno o broju znakova u naslovu koje možemo potrošiti (80-90 maksimalno)… Dakle, kada kažemo to “Hrvati” u naslovu u ovom slučaju, ne mislimo nužno na državljane Hrvatske, nego na nacionalnost, Hrvate u dijaspori koje će zakačiti ili neće ‘Trumpov bijes prema Njemačkoj’ ili koji će osjetiti posljedice nečega u toj zemlji, iako su Hrvati, jer tamo žive. U tekstu je to pojašnjeno odmah u drugom paragrafu, a čak ima i poveznica koja vodi na strancu na kojoj je taj podatak i objavljen. “No, nije jedino Kanada ta koja ima razloga za brigu. Među ostalim, ima i Njemačka gdje živi trenutačno oko 500 tisuća Hrvata i koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske.”

Iako Dnevno.hr u odgovoru navodi da je riječ o naslovu koji u naslovu ima „teaser element“, riječ je o vijesti čiji je naslov dramatičan i senzacionalistički te pogrešno predstavlja članak radi privlačenja klikova tzv. clickbait. Naslov vijesti „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’“ dramatično aludira na odmazdu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa i ugrozu stotina tisuća Hrvata. Sadržaj same vijesti nije u skladu s naslovom, koji je u ovom zavaravajući i usmjeren na podizanje panike i zabrinutosti.

(1) Vidi: A.P. (2025). „Stotine tisuća Hrvata osjetit će Trumpov bijes: ‘To mu je trn u oku’.“ Dnevno.hr.   Dostupno na: https://www.dnevno.hr/vijesti/stotine-tisuca-hrvata-osjetit-ce-trumpov-bijes-to-mu-je-trn-u-oku-2616890/ – google_vignette. (Pristupljeno: 28. 01 .2025.)

(2) Vidi: H. v. d. B. and G. C. (2025). “Germany is main EU target of Trump tariffs, warns economy minister“, Politico. Dostupno na: https://www.politico.eu/article/donald-trump-robert-habeck-germany-eu-target-tariffs-economy-minister/. (Pristupljeno: 02. 02. 2025.)

(3) Vidi: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, (n.d.). Hrvatski iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci. Dostupno na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/hrvati-izvan-rh/hrvatsko-iseljenistvo/hrvatski-iseljenici-u-prekomorskim-i-europskim-drzavama-i-njihovi-potomci/749

(4) Vidi: Statistisches Bundesamt (Destatis), (2023). Current population by sex and citizenship, 2023 (basis 2022). Dostupno na: https://www.destatis.de/EN/Themes/Society-Environment/Population/Current-Population/Tables/census-sex-and-citizenship-2023-basis-2022.html

Je li dobit pekara narasla za 500 posto u godinu dana?

(Izvor: Facebook.hr, printscreen)

Marko Matijević

19.02.2025.

Facebook stranica Halo Inspektore objavila je u četvrtak 13. veljače kako su pekarnicama rasle cijene 100-200 %, a kako je ‘neto dobit pekarnica 5x veća u godinu dana’. (1) U provjeri smo se držali tvrdnje o dobiti jer na realnu usporedbu rasta cijena utječe i promjena gramaže proizvoda, što je teško ustanoviti s vremenskim odmakom za prethodne godine.

Javili smo se Halo Inspektore i pitali koji im je izvor informacija te su nas uputili na prilog objavljen na RTL televiziji. (2) U prilogu su se pozvali na konsolidiranu dobit pekarske industrije koju je objavila FINA za 2023. godinu. (3) Podaci se odnose na 931 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača (NKD 2007 10.71).

Neto dobit pekara u 2022. bila je 10,51 milijuna eura, a 2023. 51,56 milijuna eura. Riječ je 4,9 puta većoj dobiti čime se tvrdnja Halo Inspektore može smatrati točnom. Kada se usporede podaci iz 2022 i 2021. riječ je o porastu većem od 3 puta.

U javnosti je Facebook stranica Halo inspektore prepoznata kao inicijativa koja organizira brojke trgovina od početka 2025. u Hrvatskoj. Bojkot pekarnica je u objavi predstavljen kao inicijativa mladih, kao i drugim objavama. (4,5)

Dodatno smo analizirali podatke iz sustava Poslovne Hrvatske za 2023. i prethodne godine, dok će podaci za 2024. biti dostupni kroz nekoliko mjeseci. 10 najvećih pekara po prihodima u 2023. imale su i preko 5 puta povećanje dobiti u navedenoj godini. Za provjeru tvrdnje uzeli smo 10 najvećih pekarskih lanaca u 2023. po prihodima. (6) Riječ je o sljedećim pekarama; Mlinar, Mlin i Pekare, Pan-Pek, Pekar Tomo, Pekar, Klara, Robin, Bobis, Pekara Dubravica i Don Don.

Istaknimo kako prihodi za 2024. još nisu javno dostupni te će se takva analiza moći raditi sredinom ove godine. Podatke o financijskim rezultatima preuzeli smo sa servisa Poslovna Hrvatska. Najveći postotni porast dobiti u odnosu na 2022. godinu od 1052 % imao je Bobis, a najmanje Robin, koja je imala pad od 73 %.

Neto dobit svih 10 najvećih u 2023. je bila 23.979.400 milijuna eura. U 2022. godini neto dobit već spomenutih 10 najvećih je bila 4.656.500 €, a u prethodnoj 2021. malo većih 6.221.700 €.

Zaključno

Prema podacima FINA-e, neto dobit 931 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u 2023 je bila gotovo 5 puta veća nego prethodne godine, točnije 4,9 puta. U godini ranije, riječ je bilo o 3 puta većem porastu. Objava Halo Inspektore o 5 puta većoj dobiti pekarnica je točna.

Izvori:

(1) Vidi: Halo, inspektore. (2025). Facebook.com. Dostupno na: https://www.facebook.com/halo.inspektore/posts/pfbid02kpHQrq8qryf93KcjKZy1E8kQAooQ2WuGerUUU8ucMCDCfaWpMT4BJZmiSfVkusAKl

(2) Vidi: Marko Šiklić. (2024, October 24). Pekarski proizvodi poskupjeli peterostruko! Nekima dobit porasla i 10 puta. Net.hr. Dostupno na: https://net.hr/danas/rtl-danas/pekarski-proizvodi-poskupjeli-peterostruko-nekima-dobit-porasla-i-10-puta-eb7afc58-9158-11ef-9d95-829ff0affdfc (Pristupljeno: 14.02.2025.)

(3) Vidi: Financijska agencija – Fina. Rezultati poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, peciva i slastičarskih proizvoda u 2023. godini. (2024, October 16). Dostupno na: https://www.fina.hr/novosti/rezultati-poduzetnika-u-djelatnosti-proizvodnje-kruha-peciva-i-slasticarskih-proizvoda-u-2023.-godini

(4) Vidi: Halo, inspektore. (2025). Facebook.com. Dostupno na: https://www.facebook.com/halo.inspektore/posts/pfbid02pzqe4xQHmmCMxauAx5qJWwtdk6VLau4puf88Lqwt3ePMNAqkzGvSEu4fMGtM9pfol

(5) Vidi: Miro Soldić. (2023, October 24). Deset najvećih u pekarskoj industriji: Mlinar najbolji, Pan-pek jedini s gubicima. Bloomberg Adria; Bloomberg. Dostupno na: https://hr.bloombergadria.com/ekonomija/hrvatska/42991/deset-najvecih-u-pekarskoj-industriji-mlinar-najbolji-pan-pek-jedini-s-gubicima/news/ (Pristupljeno: 14.02.2025.)

(6) Vidi: Luka Filipović. (2024, June 5). Pekarima ide: Mlinar drži primat, pogledajte tko je u džep spremio najveću zaradu. Tportal.hr. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pekarima-ide-mlinar-drzi-primat-pogledajte-tko-je-u-dzep-spremio-najvecu-zaradu-20240605  (Pristupljeno: 14.02.2025.)

TRUMP: „RAT JE ZAPOČEO JER JE BIDEN REKAO DA UKRAJINA MOŽE PRISTUPITI NATO SAVEZU“

(Izvor: Wikipedia.com, slobodna upotreba,

URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Donald_Trump, pristupljeno: 18.02.2025.)

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

18/02/2025 11:10 Zagreb

Trupova optužba Bidena da je rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu

Predsjednik SAD-a Trump rekao je 13/02/2025 u razgovoru u Ovalnom uredu (koji je prenosio FOX NEWS) da je „rat započeo jer je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu“ (1) Iako to zvuči moguće, provjerimo je li bivši predsjednik Biden zaista rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu?  

Što je Biden zaista rekao o članstvu Ukrajine u NATO savezu?

Bivši predsjednik Biden zaista je rekao sljedeće i to u razdoblju od četiri godine (2021.-2024.). Ovo su najznačajnije Bidenove izjave o odnosu Ukrajine i NATO saveza pod vidom mogućeg članstva.

(2021.) „Biden je rekao da tek treba vidjeti hoće li Ukrajina biti primljena u NATO.“ (2)

(2021.) „Predsjednik SAD-a Joe Biden uvjerava Predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog da je nastojanje Kijiva da se priključi NATO savezu u rukama Ukrajine.“ (3)

(2022.) „NATO će biti uz Ukrajinu koliko god dugo treba.“ (4)

(2023.) „Budućnost Ukrajine je u NATO-u.“ (5)

(2023.) „Biden je izjavio za CNN da Ukrajina još nije spremna za članstvo u NATO

savezu i da rat treba završiti prije nego NATO počne razmišljati o primitku Ukrajine.“(6)

(2023.) „Ukrajina nije spremna za članstvo u NATO savezu i prerano je započeti

proces kojim bi se Ukrajini dopustio primitak u NATO usred rata.“ (7)

(2024.) „Mir u Ukrajini ne znači članstvo u NATO savezu.“ (8)

Je li itko relevantan rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu ili da je u procesu pristupanja?

Priču o tome da se Ukrajina sprema pristupiti NATO savezu i da je u procesu pristupanja de facto je ponavljala ruska propaganda pa čak i sam predsjednik Ruske federacije, optuženik za ratne zločine i to čak i prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. (8)

Zaključak

Dakle, vrlo je vjerojatno ako ne i praktično sigurno da Biden nikad nije rekao da „Ukrajina može pristupiti NATO savezu“ pa čak niti to da može započeti proces pristupanja. Drugim riječima, nije točno ono što kaže Trump, tj. da je Biden rekao da Ukrajina može pristupiti NATO savezu. Trump de facto ponavlja rusku propagandu.

To da Biden to nije rekao ne treba miješati s onime što je zaista rekao niti s onime što su činjenice o odnosu Ukrajine i NATO saveza. Naime, NATO savez ima redovite odnose s nizom država koje nisu članice NATO saveza niti su započele proces primitka u NATO savez. (9)  

P.S.

Prvi dio Trumpove izjave ovdje nije bio predmet provjere, tj. da je „rat započeo jer je Biden to rekao“. Naime, za početak je pitanje što je započelo, tj. ruski napad na Ukrajinu, ruska opća invazija na Ukrajinu ili rusko-ukrajinski rat (pojam specijalne vojne operacije koji koristi službena Rusija je činjenično i kriterijski netočan i predstavlja potpuni politički cinizam)? Nadalje, pitanje je i kad je započelo to što je započelo, tj. rat, invazija ili sl., tj. je li započelo 2014. ili 2022. što su dvije najznačajnije godine. Konačno, ako početak ruskog napada na Ukrajinu računamo od 2014., onda Bidenova izjava nije mogla biti uzrok, razlog ili motiv za ruski napad. Naime, tad je predsjednik SAD-a bio Obama. No, može se reći da je Trumpova uporaba riječi „rat“, a ne „ruska invazija na Ukrajinu“ (što je presudan događaj za početak rata) također podjednako politički cinična koliko i ruska uporaba pojma „specijalne vojne operacije“.

Podnožne napomene:

(1) URL: https://www.foxnews.com/video/6368781779112

(2) URL: https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/biden-says-it-remains-be-seen-if-ukraine-will-be-n1270807

(3) URL: https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-zelenskiy-holding-talks-with-biden-adviser-says-2021-12-09/

(3) URL: https://www.theguardian.com/world/2022/jun/30/nato-will-stick-with-ukraine-as-long-as-it-takes-says-joe-biden

(4) URL: https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3456385/biden-speaks-on-ukraines-future-with-nato-in-vilnius/

(5) URL: https://edition.cnn.com/2023/07/09/politics/joe-biden-ukraine-nato-russia-cnntv/index.html

(6) URL: https://www.nytimes.com/2023/07/09/us/politics/biden-ukraine-nato.html

(7) URL: https://kyivindependent.com/biden-2/

(8) URL: https://www.reuters.com/fact-check/putin-speech-about-ukraine-joining-nato-predates-invasion-2024-02-29/ (9) URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ukraine%E2%80%93NATO_relations

“Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”