Izvor: N1 (screenshot)
Petra Novkovski, univ. bacc. comm., bacc. oec.
Područje analize
Radna i socijalna politika usko su povezane s gospodarskim kretanjima i tržištem rada. Shodno tome, direktno utječu na trendove u demografiji i na ekonomsku stabilnost. Zabilježeni kontinuirani porast broja stranih radnika u Republici Hrvatskoj neizbježno utječe na dinamiku domaćeg tržišta rada, a zakonodavni postupci, točnije izmjene i dopune, provode se u svrhu regulaciju tog segmenta gospodarstva.
Strani radnici i hrvatsko tržište rada
U razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja 2025. godine izdano je 17.168 dozvola za boravak i rad, od čega je:
- 11.282 dozvola za novo zapošljavanje
- 5.411 za produljenje dozvola
- 475 za sezonske radnike (najviše u djelatnostima vezanim za turizam i ugostiteljstvo). (1)
Najveći broj dozvola u navedenom periodu izdano je državljanima slijedećih zemalja: Nepal (4309), Bosna i Hercegovina (2565), Filipina (2247), Indija (2112), Srbija (1284), Egipat (843), Bangladeš (617), Sjeverna Makedonija (602), Kosovo (486) i Uzbekistan (486). (1)
Ako se napravi usporedba s 2024. godinom, za identično razdoblje, u kojemu je ukupno izdano 14.219 dozvola za boravak i rad, bilježi se povećanje od 20,75% izdanih dozvola. (2) Porast je uočen i na godišnjoj razini što je prikazano na Slici 1. koja pokazuje broj izdanih dozvola za boravak i rad po godinama, od 2020. do 2024. godine. (3)
Slika 1. Dozvole za boravak i rad od 2020. do 2024. godine (3)
Kao što navedeni podaci pokazuju da je broj stranih radnika uistinu u kontinuiranom porastu, ključno je pitanje u kontekstu tržišta rada održivost ovakvog trenda i njegov utjecaj na ekonomiju.
U svom nedavnom istupu saborska zastupnica Marija Selak Raspudić izrazila je svoje mišljenje i izjavila: „Uskoro ćemo imati pola milijuna stranih radnika, a za koje nemamo nikakav plan. Ne znamo kako su kvalificirani, jesu li ovdje privremeno ili trajno, dok istodobno naše stanovništvo odlazi.” (4) Analizom činjenica utvrđeno je da ova izjava većinski netočna.
Broj stranih radnika
Hrvatska udruga poslodavaca procijenila je da će broj stranih radnika u Hrvatskoj potencijalno doseći pola milijuna do 2030. godine (5). Iako navedena projekcija ukazuje na značajan porast, izraz „uskoro“ koji je Zastupnica koristila može se smatrati nepreciznim jer sugerira skori porast na iznos od pola milijuna, dok navedena analiza predviđa da će se to dogoditi za nekoliko godina.
Izmjene zakona
Vlada Republike Hrvatske je 6. veljače donijela konačne izmjene i dopune Zakona o strancima, a premijer Plenković je na toj sjednici izjavio: „Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku.“ (6)
Nove izmjene Zakona donose promjene koje mijenjaju funkcioniranje samog tržišta rada, prava i obveze poslodavaca i regulaciju njihovog statusa. Neke od ključnih izmjena su:
- produženje važenja plave karte Europske unije, što olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
- stroža regulacija obveza koje se odnose na poslodavce (osiguravanje smještaja, obveza prijave ukoliko dođe do prekida radnog odnosa)
- zabrana zapošljavanja stranih radnika putem digitalnih platformi ukoliko poslodavac nije zakonito poslovao
- jasnija definicija minimalnih plaća za strane radnike
- MUP provodi pojačani nadzor i evidenciju stranih radnika (smanjenje zloporabe izdanih radnih dozvola). (7)
Nakon što je upućen na drugo čitanje u Hrvatskome saboru, 13. veljače je održana rasprava u Hrvatskome saboru. Na toj Sjednici predloženo je 0amandmana (8), a Zakon je donesen na 5. sjednici, 21. veljače s 76 glasova „za“, 37 „protiv“ i 5 „suzdržanih“ (9). Marija Selak Raspudić glasala je protiv. (10)
Plan i tržište rada
Hrvatska enciklopedija (11) definira plan kao:
- Unaprijed utvrđeni tijek kakva djelovanja; nacrt, program, osnova, projekt.
- U ekonomiji, studija, dokument kojim se određuju ciljevi, sadržaj i način ostvarenja neke svrhovite akcije. Rezultat je aktivnosti planiranja. Može se odnositi na jednu ili više jednokratnih akcija s konačnim ciljem ili na održavanje dugotrajnih aktivnosti kojima se potiču i ostvaruju željene promjene.
Obzirom na navedenu definiciju, zakonodavne izmjene i strateške mjere koje Vlada donosi vezane uz zapošljavanje stranih radnika predstavljaju oblik planskog pristupa tržištu rada.
Scott J. Shapiro, profesor prava i filozofije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale te ravnatelj Yaleovog Centra za pravo i filozofiju i Yale CyberSecurity laboratorija, poznat je po svojoj teoriji planiranja u objašnjavanju pravnih institucija. Glavna teza ove teorije je da su pravne norme u nekoj jurisdikciji u određenom vremenu (ono što se često naziva zakonima) one norme koji su dio zajedničkog plana koji provode i nadziru pravne institucije. Te institucije, odnosno organizacije, za planiranje stvaraju, primjenjuju i provode planove. To sugerira da su mnoge pravne norme jednostavno planovi. Zakoni nisu samo pravila, već planovi koje pravne institucije stvaraju kako bi se riješili problemi u društvu. (12)
U ovome slučaju, izmjene i dopune Zakona o strancima donose „paket“ pravila koji služe za regulaciju tržište rada i zapošljavanje stranih radnika, što znači da postoji plan strateškog karaktera. Obzirom da navedeno, tvrdnja da Hrvatska „nema nikakav plan“ nije točna. Međutim, relevantna rasprava bi mogla biti vođena o tome je li predloženi plan dovoljno kvalitetan, aktualan i sveobuhvatan i odgovara li dugoročnim potrebama tržišta rada u Hrvatskoj.
Reference:
- Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019
- Vidi: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019
- Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf
- Vidi: https://n1info.hr/vijesti/selak-raspudic-uskoro-cemo-imati-pola-milijuna-stranih-radnika-za-koje-nemamo-nikakav-plan/
- Vidi: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hup-u-hrvatskoj-bi-do-2030-cetvrtina-radnika-mogli-biti-stranci/2539238.aspx
- Vidi: https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-bolje-i-sustavnije-reguliranje-pravnog-okvira-za-strane-radnike-u-hrvatskoj/43785?lang=da
- Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2025/Veljaca/6_veljace/Izmjene_i_dopune_Zakona_o_strancima.pdf
- Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1
- Vidi: https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-strancima-drugo-citanje-1
- Vidi: https://parlametar.hr/zastupnica/846-marija-selak-raspudic/glasanja
- Vidi: https://www.enciklopedija.hr/clanak/plan#:~:text=1.,na%C4%8Din%20ostvarenja%20neke%20svrhovite%20akcije
- Vidi: https://www.plunkett.host.dartmouth.edu/planning-theory-of-law-ii.pdf
