Izvor: Wikipedia (slobodna uporaba), URL: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_pyramid_of_corporate_social_responsibility.png (Pristupljeno: 17/03/2025).
prof. dr. sc. Kristijan Krkač
17/03/2025 20:29 Zagreb
Ova provjera je iz područja poslovne etike. Tvrdnja „Hrvatska je društveno odgovorna“ ili se eksplicitno tvrdi ili implicira najčešće pri opisu, analizi i procjeni stanja društvene odgovornosti pojedinih kompanija i institucija u Hrvatskoj i ta se pojava proteže već desetljećima u nizu znanstvenih radova, novinskih članaka, plaćenih oglasa, na službenim internetskim stranicama kompanija i sl.
U istraživanju HUP-a iz 2013 tvrdi se sljedeće: „Rezultati istraživanja su vrlo pozitivni i u većini poduzeća postoje odjeli koji se bave DOP-om. Iskazana je sustavna briga za zaposlenike i okoliš te su poduzeća aktivna u ulaganju u projekte lokalne zajednice. U zadovoljavajućoj mjeri poznaju alate DOP-a te ih određeni broj poduzeća i primjenjuje te izvještava o DOP-u. Opći je dojam da su rezultati koje je pokazalo istraživanje bolji od očekivanih te je za pretpostaviti da je dio pozitivnih odgovora temeljen na deklariranom DOP-u ili pojedinačnim aktivnostima koje nisu dio sustava.“ (1)
U pojedinačnim slučajevima to je najčešće u potpunosti točno. (1) No nema nikakvog pokazatelja da su ti slučajevi većinski, tipični ili redoviti na razini sektora gospodarstva ili Hrvatske pa je to pogreška cherry picking. (1) (8) Ti su slučajevi vrlo vjerojatno manjinski, atipični i neredoviti, no to treba dokazati. (1) (8) Nasuprot njima stoji većina slučajeva koji na sličan ili isti način pokazuju da je Hrvatska društveno neodgovorna. To je na razini slučajeva kontradiktorno jer Hrvatska ne može biti i društveno odgovorna i neodgovorna. Nekoliko stvari uzrokuje kontradikciju. Najvažnije, pod društvenom odgovornošću podrazumijeva se više stvari i to na više razina njihovog postojanja i na više razina mjerljivih podataka o njima (vidi Tablicu 1).
| DRUŠT. ODG. | Postojanje zakona i kodeksa | Provedba | Mjerljivo uspješna provedba | Pojedinačni primjeri | Istraživanja na razini Hrvatske | Istraživanja na razini EU i svijeta |
| Poslovna etika (PE) | ||||||
| Društvena odgovornost (DOP) | ||||||
| Održivost (ODR) | ||||||
| U državnom i javnom sektoru | ||||||
| U privatnom sektoru |
Tablica 1: Elementi DO u odnosu na provedbu, pojedinačne primjere i istraživanja na razini Hrvatske, EU i svijeta (izradio autor teksta).
Navedeno u Tablici 1 može uzrokovati kontradiktorna vjerovanja pa i postupanja svih interesnih dionika uključenih u uvođenje i provođenje društvene odgovornosti (PE, KDO i ODR). (1) Mogućnost kontradiktornih vjerovanja može se smanjiti podjelom dostupnih podataka prema Tablici 1 i provjeriti naslovna tvrdnja.
Pogledajmo nekoliko značajnih izvora u razdoblju duljem od 10-ak godina koje se može držati neposrednim pokazateljima provjere.
U istraživanju čije su rezultate objavili Koprek, I., Rogošić, N. „Business Ethics in the Republic of Croatia – results of a study“ iznose se rezultati koji podržavaju hipotezu o vrlo lošem stanju PE, KDO i ODR. Najvažniji rezultati su sljedeći: 94,26% ispitanika zna što je poslovna etika, ali 75, 93% ispitanika o poslovnoj etici naučilo je čitajući knjige i članke (dakle, putem neformalnog obrazovanja), 45% ispitanika odlučuje prema utilitarističkom načelu najvećeg dobra za najveći broj ljudi, dok skoro 1/3 ili 32% biva vođena načelom maksimizacije profita uz neke ograde. (2)
Neposredni podaci sugeriraju da PE u RH stoji loše, tj. da etički kodeksi uglavnom postoje, ali da se slabo do nikako ne primjenjuju. Više od 40% Hrvata ne misli da je primanje novca / plaće / naknade bez rada nemoralno, da će ljudi koji ne rade biti lijeni, da je rad dužnost, da treba raditi profesionalno itd. (3) Što se tiče održivosti, Hrvatska je u tzv. nižoj brzini EU što znači da je tek izradila radne verzije temeljnih dokumenata koji prate EU direktivu o Izvješćivanju o korporacijskoj održivosti, iako načelno ne stoji loše unutar EU. (4) „Nacionalno vijeće za konkurentnost u svojim Preporukama za povećanje konkurentnosti među najproblematičnije čimbenike poslovanja u Hrvatskoj, između ostalih, navodi i lošu radnu i poslovnu etiku.“ (5) Nasuprot postojanju etičkih kodeksa, ne postoje istraživanja o njihovim nastancima, godišnjim revizijama, izmjenama, unaprjeđenjima, primjenama itd. Postoje doduše pojedinačni slučajevi koji opisuju kršenja i kažnjavanja, ali oni su ekstremno rijetki u odnosu na pokazatelje koji sugeriraju kako bi ih trebalo biti puno više. Podaci istraživanja iz 2017. pokazuju da čak 57% poduzeća nema etički kodeks. (6)
Na razini pojedinačnih slučajeva i primjera može se pretpostaviti kako je pozitivnih primjera PE puno manje nego negativnih primjera PE. Na općoj razini i napose unutar EU stanje PE u Hrvatskoj je loše. Slično se odnosi i na KDO. (7) Po pitanju ODR Hrvatska ne stoji loše, štoviše, pri samom j vrhu EU. (8)
Nasuprot negativnim neposrednim pokazateljima imamo i rijetke relativno pozitivne pokazatelje koji nadilaze pojedinačne pozitivne slučajeve.
„Rezultat toga su formulirani brojni kodeksi kojima se uređuje poslovanje unutar pojedinih djelatnosti, primjerice posredovanja u kupoprodaji nekretnina, direktnoj prodaji, istraživanju tržišta, oglašivanju, osiguranjima, društvima za upravljanje investicijskim fondovima.“ (…) „Kodeks o etičnom poslovanju je donesen još 2005. godine, a dosad ga je prihvatilo 400-tinjak hrvatskih tvrtki. Njime se propisuje osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u okviru hrvatskog gospodarstva. „Smatramo da se time pridonosi transparentnijem i učinkovitijem poslovanju i kvalitetnijim vezama poslovnih subjekata u Hrvatskoj s poslovnom sredinom u kojoj djeluju”, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore.“ (9)
Ovdje se radi o relativno pozitivnom pokazatelju jer je suprotan podatku o tome da čak 57% kompanija „nema etički kodeks“ (vidi 6). No, moguće je da se ne radi o istim kompanijama pa se time možda izbjegava neposredna kontradikcija. To je relativno pozitivan pokazatelj i zato što prihvaćanje etičkog kodeksa ne prate podaci o njegovoj primjeni i mjerenja uspješnosti primjene.
No, uz prethodno rečeno, što su neposredni pokazatelji, postoje i posredni pokazatelji društvene odgovornosti. Tako se primjerice pokazuje korelacija, tj. pravilnost na način da društvena odgovornost (PE, KDO, ODR) nije niti može biti razvijena u zemljama u kojima je visok stupanj sive ekonomije, korupcije, nepotizma, birokratizacije, velik udio zaposlenih u državnoj administraciji, velika porezna i druga opterećenja privatnog poduzetništva (tj. nepovoljna klima za ulaganje i vođenje posla) itd. Struka savjetuje da je u takvim situacijama bolje govoriti o društvenoj neodgovornosti nego o društvenoj odgovornosti koja je sporadična. (10)
Hrvatska je među najkorumpiranijim državama EU. 2024. godine za 2023., ali i 2025. za 2024. zauzela je četvrto mjesto od dna pri čemu su korumpiranije bile samo Malta, Rumunjska, Bugarska i Mađarska koja je najkorumpiranija. (11) Hrvatska je prva u EU po udjelu sive ekonomije koji prema raznim istraživanjima varira udjelom između 29 i 30% BDP-a (sve institucije zadužene za borbu protiv sive ekonomije su društveno odgovorne, tj. imaju etičke kodekse, politike društvene odgovornosti itd., primjerice Porezna uprava Ministarstva financija). (12) PDV je u Hrvatskoj jedan od najvećih u EU (visoka porezna opterećenja su jedan od susuzroka sive ekonomije). (13) Svaki četvrti zaposlenih u Hrvatskoj radi u državnoj administraciji što je oko 25% i taj udio se povećava svake godine. Prema tom udjelu Hrvatska zauzima peto mjesto, tj. u vrhu je EU. (14)
Hrvatska je među najlošijim članicama EU prema tome koliko je dobra za ulaganje i pokretanje poslovanja. (15) Po produktivnosti rada Hrvatska je među najlošijima u EU. Lošija je samo Bugarska. (16) Istovremeno, u Hrvatskoj se tjedno radi najviše sati, tj. 38,1 sat / tjedno. Tako Hrvatska po broju tjednih radnih sati zauzima šesto mjesto u EU. (17)
Ovo su neposredni pokazatelji društvene odgovornosti, tj. u slučaju Hrvatske negativni posredni pokazatelji koji u pravilu rezultiraju društvenom neodgovornošću.
Ukratko, kad bi se detaljno i precizno ispunila Tablica 1 tad bi se vrlo vjerojatno pokazalo da je Hrvatska odgovorna samo u malo broju segmenata navedenih u tablici. Konkretno, na razini PE i KDO bi se pokazalo kako postoje dokumenti, ali nema dokaza o provedbi i uspješnosti i kako je manji broj odgovornih u odnosu na veći broj slučajeva neodgovornosti i kako sva globalna istraživanja (nacionalna, europska i svjetska) sugeriraju neodgovornost. Na razini ODR bi se vjerojatno pokazalo bolje stanje i neki stupanj odgovornosti. U odnosu na podjelu državnog i javnog sektora s jedne strane i privatnog s druge vjerojatno bi se pokazalo slično.
Dakle, kad bi se sve uzelo u obzir tad bi se vjerojatno točnim pokazalo da je Hrvatska većinski društveno neodgovorna pa je početna i naslovna tvrdnja većinski netočna.
Krajnje napomene:
(1) Vidi: Jalšenjak, B., Krkač, K. (ur.) (2016) Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost, MATE d.o.o., ZSEM; Majetić, D. / HUP (2013) društveno odgovorno poslovanje za sve, HUP, URL: https://www.hup.hr/EasyEdit/UserFiles/Petra%20Senti%C4%87/Nacionalni%20DOP%20HR.pdf (Pristupljeno: 06/03/2025). Načelno, poslovna etika pragmatički se može opisati kao postojanje i provođenje etičkog kodeksa u bilo kojoj djelatnosti. Društvena odgovornost poslovanja na isti se način može opisati kao donošenje, provođenje i mjerenje profitabilnih, zakonitih, uravnoteženih i pravednih poslovnih odluka u odnosu na sve relevantne interesne dionike (ili dionike) u skladu s općim načelima, dokumentima i direktivama Europske unije (dalje u tekstu kao: EU). Održivost poslovanja može se opisati kao poslovanje koje proizvodi što manje negativnih eksternalija tijekom cijelog procesa od nabave, proizvodnje, prodaje, korištenja i recikliranja u odnosu na ljude, biljke, životinja, infrastrukturu (urbane sustave) i neživ prirodni okoliš (bio i eko sustave).
(2) Vidi: Koprek, I., Rogošić, N. (2009) Business Ethics in the Republic of Croatia – results of a study, Disputatio philosophica: International Journal on Philosophy and Religion, Vol. 11 No. 1, 2009., str. 51-81, URL: https://hrcak.srce.hr/101033, (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi također za negativne rezultate: Bulog I., Grančić, I. (2017) The Benefits of Business Ethics – Ethical Behavior of Decision Makers: the Empirical Findings from Croatia, Mediterranean Journal of Social Sciences, Vol. 8, No. 4, str. 9-14, URL: https://www.richtmann.org/journal/index.php/mjss/article/view/10007/9640, (pristupljeno: 10/02/2025).
(3) Vidi: European Values Study (2017) Work, URL: https://europeanvaluesstudy.eu/about-evs/research-topics/work/, (pristupljeno: 10/02/2025).
(4) Vidi: Kovalenko, H. (2024) CSRD implementation: where are we now?, URL: https://www.ecofact.com/de/blog/__trashed/, (pristupljeno: 10/02/2025).
(5) Vidi: Aleksić, A. (2007) Poslovna etika, element uspješnog poslovanja, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007:419-429, Andrija Barić, Mislav Ante Omazić (2017) Representation of Corporate Social Responsibility in Croatian Export Companies, Enternova 7-9, 2017, URL: https://hrcak.srce.hr/file/365124, (pristupljeno: 10/02/2025), Tipuric, D.; Omazic, M. A.; Hruska, D. (2005.) Corporate social responsibility and Croatian managers – empirical study, in D. Kantarelis (Ed.). Global business & economics review – anthology 2005. Worcester, 289–300.
(6) Vidi: Lisse, E. (2017) Poslovna etika, Varaždin: Sveučilište Sjever, URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1498 (pristupljeno: 23/02/2025), vidi: „Razgovor: Autorica dr. sc. Silvija Vig o poslovnoj etici danas i kakva nam treba, uz novo izdanje knjige Poslovna etika“:
„Donošenje etičkog kodeksa trebao bi biti prvi korak ka etičnom poslovanju, ali ako se taj kodeks ne primjenjuje i ne živi, onda kao da i nije donesen. Etički kodeks je sastavni dio implementacije programa usklađenosti, ali ako poduzeće i nema obvezu uvođenja usklađenosti, ono bi trebalo imati donesen etički kodeks. Ono što najčešće vidim kao problem u praksi je taj da poduzeća uopće ne educiraju zaposlenike o kodeksu. Obično ih samo upoznaju prilikom zapošljavanja, a to nikako nije dovoljno jer zaposlenici moraju biti svjesni da je nepoštivanje etičkog kodeksa povreda radne obveze što za sobom može povući ozbiljne posljedice. Također ono što susrećem u praksi je nepoznavanje osnovnih elemenata koje bi etički kodeksi trebali imati i samim time ih je teško implementirati.“, odgovorno,hr, 04/07/2024), URL: https://odgovorno.hr/razgovor-autorica-dr-sc-silvija-vig-o-poslovnoj-etici-danas-i-kakva-nam-treba-uz-novo-izdanje-knjige-poslovna-etika/ (pristupljeno: 23/02/2025).
(7) Vidi: Lulić, I. (2024) Održivi razvoj i društvena odgovornost u DM-u, Virovitica: Veleučilište u Virovitici, URL: https://zir.nsk.hr/islandora/object/vsmti:939, (pristupljeno: 10/02/2025), Kovačić, V. (2021) Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj, URL: https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos:4479, (pristupljeno: 10/02/2025), Novosel, N. (2019) Poslovna etika i održivi razvoj, URL: https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:2359, (pristupljeno: 10/02/2025).
(8) Vidi: (XX) Vidi: Candan, G., Toklu, M.C. Evaluating security performances of EU countries in the context of sustainable development using fuzzy SMART and ARAS approaches. Environ Dev Sustain 26, 1645–1671 (2024). https://doi.org/10.1007/s10668-022-02779-5, URL: https://link.springer.com/article/10.1007/s10668-022-02779-5 (pristupljeno: 23/02/2025). Vidi: Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Matišić, M. (2021) “Corporate Social Responsibility in Croatia (2013–2019)”, (with Jalšenjak, B. and Matišić, M.), in S. O. Idowu (ed.) “Current Global Practices of Corporate Social Responsibility”, Springer International, Switzerland, 2020, eBook ISBN 978-3-030-68386-3, Hardcover ISBN 978-3-030-68385-6 BC. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-68386-3_4. Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Eterović, P. (2015) „Corporate Social Responsibility in Croatia (2013–2019)”, (with Jalšenjak, B. and Matišić, M.), in S. O. Idowu (ed.) “Current Global Practices of Corporate Social Responsibility”, Springer International, Switzerland, 2020, eBook ISBN 978-3-030-68386-3, Hardcover ISBN 978-3-030-68385-6 BC. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-68386-3_4. Krkač, K.; Jalšenjak, B.; Eterović, P. (2015) „Corporate Social Responsibility in Croatia“, in S. O. Idowu, R. Schmidpeter, M. S. Fifka (eds.) „Corporate Social Responsibility in Europe, United in Sustainable Diversity“, Springer International Publishing, Heidelberg, 2015, pp. 231-243.
(9) Vidi: Puškarić, K. (2008) U Hrvatskoj poslovna etika je prihvatljiv luksuz, Poslovni dnevnik, URL: https://www.poslovni.hr/lifestyle/u-hrvatskoj-poslovna-etika-je-prihvatljiv-luksuz-76453, (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi i: Nediljka Rogošić (2009) Poslovna etika u Republici Hrvatskoj – Rezultati istraživanja, u Korupcija. Religijska – etička – praktična promišljanja. Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2009. str. 65-107, Hrvatska gospodarska komora (2016) Kodeks etike u poslovanju, URL: https://www.hgk.hr/documents/kodeksposlovneetikehrweb581354cae65c8.pdf, (pristupljeno: 12/02/2025).
(10) Hossain, A. T., Kryzanowski, L. (2021) Political corruption and Corporate Social Responsibility (CSR), Journal of Behavioral and Experimental Finance, Volume 31, September 2021, URL: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S2214635021000824, (pristupljeno: 12/02/2025), za pojam korporacijske društvene neodgovornosti vidi: Krkač, K. (2019) Corporate social irresponsibility: humans vs. artificial intelligence, Social Responsibility Journal, Vol. 15 No. 6, 2019, pp. 786-802. https://doi.org/10.1108/SRJ-09-2018-0219, (pristupljeno: 12/02/2025).
(11) Vidi: Trading Economics, Corruption Rank by Country | Europe, URL:
https://tradingeconomics.com/country-list/corruption-rank?continent=europe (pristupljeno: 12/02/2025). Vidi: Index Vijesti (2025) „Hrvatska među najkorumpiranijim zemljama u EU“, (11/02/2025), URL: https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-sve-gora-na-indeksu-percepcije-korupcije/2641227.aspx?fbclid=IwY2xjawIoZr5leHRuA2FlbQIxMAABHSjtJIIoAvj1PMufAlNOkpdU7V1q8DRzVtWJhUxRk37myayxomi6gNk5Dg_aem_zEBV4tkG2-k3QezK-FoH2A, (pristupljeno: 23/02/2025).
(12) Vidi: Ministarstvo financija, Porezna uprava, Etičko postupanje, URL: https://www.porezna-uprava.hr/HR_o_nama/Stranice/Povjerenik-eticki-kodeks.aspx(pristupljeno: 23/02/2025), vidi: Friedrich Schneider (2022) New COVID‑related results for estimating the shadow economy in the global economy in 2021 and 2022, International Economics and Economic Policy (2022) 19:299–313, URL: Vol.:(0123456789)https://doi.org/10.1007/s10368-022-00537-6 (pristupljeno: 12/02/2025).
(13) Vidi: Cristina Enache (2022) VAT Rates in Europe, 2022, TAX FOUNDATION, Europe, URL: https://taxfoundation.org/data/all/eu/value-added-tax-2022-vat-rates-in-europe/ (pristupljeno: 12/02/2025).
(14) European Commission (2022) Government Employment, URL: https://ec.europa.eu/eurostat/cache/digpub/european_economy/bloc-4d.html?lang=en , (pristupljeno: 13/02/2025).
(15) European Chamber (2020) Best European Countries for Business 2020, URL: https://eucham.eu/best-european-countries-for-business-2020/ (pristupljeno: 13/02/2025).
(16) Landgeist (2022) Labour Productivity, URL: https://landgeist.com/2022/07/02/labour-productivity/ (pristupljeno: 13/02/2025).
(17) Eurostat (2023) Actual and usual hours of work, URL: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Actual_and_usual_hours_of_work(pristupljeno: 13/02/2025).
